Prevela Magdalena Vračarić
Izdavač Disput, 2025.
„Put u Pakao popločan je najboljim namjerama“ izreka je koja se pripisuje svetom Bernardu, i koju su mnogi potom ponovili. Nije slučajno da se Bergman poslužio baš ovom ironijom za naslov prvog dijela trilogije o njegovoj obitelji. Motiviran obiteljskom fotografijom, Bergman piše o mladosti svojih roditelja s početka 20. stoljeća. Majka Anna i otac Henrik upoznali su se i zaljubili tijekom studentskih dana, no izgledi za ostvarenje njihovih planova nisu bili povoljni. Unatoč brojnim preprekama oni ipak uspiju, te u knjizi pratimo prve godine njihovog braka. Par se odselio u selo Forsboda na sjeveru Švedske gdje su zime duge i mračne, a temperature padaju i do -30 stupnjeva.
Već u predgovoru Bergman nas priprema za neuobičajen tekst koji stilom podsjeća na dramski, ali je na granici s filmskim scenarijem. Opisi situacija i dijalozi se pretapaju pa tako čitamo hiperrealističan, kristalno jasan, potresan, ali ni u jednom trenutku pretjeran ili sentimentalan tekst.
Ana i Henrik su bili idealisti s „najboljim namjerama“ da unaprijede društvo i budu korisni zajednici. Koliko su u tome uspjeli, Bergman nam ostavlja da sami zaključimo. Ovo nikako nije depresivno štivo, baš suprotno: priča je napeta, a čitanje čisto uživanje. Svaka stranica nudi novu informaciju ili neočekivani obrat, a Bergmanov humor je britak i originalan:
„Mesna štruca petkom je pravi tour de force kuće. Kad se ponovno pojavi na stolu utorkom, tek lagano prerušena, opasna je poput ruskog ruleta.“
Ako volite autorove filmove, pročitajte „Najbolje namjere“ i pogledat ćete „film“ koji on nije režirao, ali je sjajno napisao!
O autoru
Ingmar Bergman
Ingmar Bergman rodio se u Švedskoj 1918. godine. Studirao je umjetnost i književnost u Stockholmu i bio aktivan u studentskom kazalištu. Pisao je drame, kazališna libreta i scenarije, no najpoznatiji je po filmskim režijama. U velikom opusu istaknuti filmovi su mu Sedmi pečat (1957), Persona (1966), Krici i šaputanja (1973) te autobiografski film Fanny i Alexandar (1982). Uslijed velike popularnosti njegovih filmova, Bergmanovo pisanje bilo je manje eksponirano. Njegova trilogija o životu svoje obitelji Najbolje namjere (1991), Rođeni u nedjelju (1993) i Povjerljivi razgovori (1996) danas se smatraju njegovim najboljim djelima. Ingmar Bergman umro je 2007. godine na otoku Fårö, poznatijem kao Bergmanov otok. Autor je u svojoj kući na otoku proveo više od 40 godina, a tu su i snimljeni neki od njegovih najpoznatijih filmova. Imao je 89 godina.
