Povijest GKMM Split
Početci
Izvorišta današnje Gradske knjižnice Marka Marulića mnogobrojne su splitske knjižnice koje su nastajale tijekom tisućljeća, počevši od knjižnice splitske katedrale, ujedno i najstarije hrvatske knjižnice, preko brojnih crkvenih i samostanskih knjižnica, privatnih knjižnica uglednih i slavnih Splićana, knjižnica i čitaonica brojnih društava, političkih stranaka, škola.
Mnoge od njih su netragom nestale, tragovi mnogih još se mogu naći u splitskim knjižnicama. Iako su fondovi tih knjižnica u većini slučajeva bili nedostupni najširim slojevima stanovništva, svijest o potrebi osnivanja javne knjižnice jača u 18. st. kada Split dobiva i svoju prvu javnu knjižnicu, danas već znamenitu Paštrićevu knjižnicu.
Kroz stoljeća
Proći će još stoljeće i pol do otvaranja prvih narodnih čitaonica i knjižnica, čije je osnivanje i djelovanje vezano uz političke stranke i preporodna strujanja u Dalmaciji. Njihova masovna pojava u gotovim svim mjestima Dalmacije ostavila je duboke tragove u njihovom kulturnom identitetu te promijenila svijest i odnos prema knjizi i knjižnici. Stoga danas ishodišta narodnih knjižnica tražimo upravo u tim prvim narodnjačkim knjižnicama i čitaonicama, kojih je u Splitu bilo mnogo, a ovdje bilježimo najznačajnije:
– 1700. godine osnovano je nadbiskupsko sjemenište s knjižnicom koju je sjemeništu i gradu Splitu i njegovim građanima darovao Ivan Paštrić. Svojom donacijom utemeljio je prvu javnu knjižnicu u Splitu.
– 1862. godine Narodna slavjanska čitaonica
– 1903. godine Gradska biblioteka
– 1904. godine Pučka knjižnica
– 1906. godine pučke štionice po splitskim predgrađima
– 1913. godine Gradska pučka knjižnica
– 1951. godine Posudbena biblioteka
Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu središnja je narodna i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Splitsko – dalmatinske županije. S radom je započela 2. svibnja 1951. godine, pod nazivom Posudbena biblioteka, u prostoru na adresi Bosanska 2 na Narodnom trgu. Prostor je bio malen i skučen stoga je na drugoj lokaciji na Klaićevoj poljani otvorena Gradska čitaonica kao odjel Posudbene biblioteke. Od samog početka najbrojnija korisnička skupina bili su učenici osnovnih i srednjih škola, zbog čega je 1955. godine otvoren Dječji odjel na novoj lokaciji u bivšem Sokolskom domu (Omladinska ulica 2). Biblioteka se s Čitaonicom i Dječjim odjelom 1957. godine preselila u zgradu Doma kulture (Biskupovu palaču), a nekoliko godina kasnije, 1961. godine, prostor Čitaonice je dodjeljen Elektrotehničkom fakultetu. Dječji odjel se preselio 1967. godine u Ribarovu ulicu 2 (današnja Zagrebačka 4) da bi se 2008., nakon 41 godine rada na tom mjestu Odjel za djecu i mlade preselio, zajedno s Dječjim odjelom Bol-Plokite u novu Središnju knjižnicu, Ulice slobode 2.
Godine 1962. Knjižnica mijenja ime u Narodna knjižnica u Splitu, a 1993. g. dobiva današnji naziv Gradska knjižnica Marka Marulića.
Širenje
Knjižnica doživljava preporod 1971. godine otvaranjem Ogranka Bol – Plokite. To je bio prvi u Splitu namjenski građen i moderno opremljen prostor za knjižnicu, veličine 550 m2, sa slobodnim pristupom knjigama i na jednom mjestu objedinjenim odjelima za djecu i odrasle. Od samih početaka, sve do danas, njime se koristi preko 10.000 Splićana.
Razvojem grada i njegovim širenjem javlja se potreba za novim ograncima, posebno u udaljenijim prigradskim predjelima, pa je tako 1971. godine otvoren ogranak u Solinu, 1974. godine u Kaštel Gomilici i u Podstrani, a 1975. godine započela je s radom pokretna knjižnica koja se koristila jednim kombijem. Godine 1980. nabavljen je novi veliki bibliobus koji je svoje usluge proširio i na velike radne organizacije. U dvadeset godina svojega djelovanja pokretna je knjižnica približila knjigu stanovnicima prigradskih i udaljenih seoskih naselja, radnicima u radnim organizacijama, djeci u školama i time opravdala svoju svrhu.
Godine 1993. bibliobus je prestao s radom zbog dotrajalosti vozila i visokih troškova njegova održavanja. Nastavilo se, međutim, širenje mreže ogranaka: 1981. g. u Grohotama, 1988. g. u Kaštel Starom, 1988. g. u Kaštel Sućurcu, 1995. g. u Kaštel Novom, 1991. g. Ogranak Meje u Splitu, 1993. g. u sklopu Dječjeg odjela u Zagrebačkoj 4 uređena je Igraonica, koja je 2000. g. iseljena, a radionički oblik rada s predškolskom djecom nastavljen je u Odjelu Trstenik.
Početkom 90-ih godina 20. stoljeća dolazi do novog teritorijalnog ustroja bivše općine Split iz koje se izdvaja nekoliko novih gradova i općina, a samim time i postojeći knjižnični ogranci izlaze iz sastava Knjižnice i postaju samostalne općinske ili gradske knjižnice (Gradska knjižnica Kaštela, Gradska knjižnica Solin). Knjižnice u Podstrani i Grohotama postaju općinske knjižnice u sastavu Gradske knjižnice u Splitu.
Teška vremena
U posebno tešku situaciju Knjižnica dolazi 1998. godine kada je iseljen Središnji odjel, a 65.000 svezaka knjiga pohranjeno u kutije u zatvorenim spremištima. U svrhu ublažavanja novonastale situacije, Grad Split izdvojio je sredstva za otvaranje dva nova gradska ogranka: Knjižnica Trstenik (470 m2) otvorena je 2000. godine, Knjižnica Spinut (550 m2) 2003. godine, obje s dječjim odjelom, čitaonicom dnevnog tiska, odjelom za odrasle s mogućnošću studijskog rada. Obje kotarske knjižnice i danas imaju velik broj korisnika, što potvrđuje potrebu za otvaranjem novih knjižnica u napučenijim gradskim kotarevima.
Novi početak
Odlukom Vlade RH 2004. godine Knjižnici je dodijeljen prostor (2800 m2) bivšeg vojnog objekta u središtu Grada za smještaj Središnje knjižnice. Postojeća zgrada je lokacijom, površinom i fleksibilnim tlocrtnim dispozicijama odgovarala potrebama knjižnice, pa se nakon što je dobivena sva potrebna dokumentacija, pristupilo njenoj rekonstrukciji i adaptaciji. U zadanim gabaritima i prostornim cjelinama, zgrada je rekonstruirana uz minimalne preinake, a u suglasju s novom funkcijom gradske knjižnice. Nova zgrada središnje knjižnice otvorena je 23. siječnja 2008.
U okviru zacrtanog razvojnog plana, Knjižnica je 2006. g. dobila i tri nova ogranka u gradskim predjelima Brodarica, Ravne njive i Žrnovnica. Knjižnice Brodarica (310 m2) i Ravne njive (180 m2) otvorene su krajem 2007. godine, a Žrnovnica (200 m2) 2008. godine.
Obnova i razvoj
Nakon više od jednog desetljeća rastućih potreba za novim smještajnim kapacitetima za pohranu građe i održavanje kulturnih programa, mreža Knjižnice se ponovo širi. Obnovljen je prostor starog Dječjeg odjela u Zagrebačkoj i preuređen u Knjižnicu Dalmatinu (130 m2), poetsko-glazbeni odjel sa spomen-sobom Ljube Stipišića Delmate i kućnom bibliotekom Jakše Fiamenga (2023.). U Knjižnici Žrnovnica uređena je spomen-soba Miljenka Smoje (2023.). Otvorena je Knjižnica Mejaši-Kila (100 m2) kao izdvojeni odjel za djecu i mlade (2023.). Preuređena je Knjižnica Trstenik u sklopu koje je oformljen Krimi-kutak (2025.). Otvoren je novi ogranak Knjižnica Tehnološki park (330 m2) za korisnike Tehnološkog parka i stanovnike područja Dračevca i Mejaša (2026.).
Trideset godina nakon gašenja, 2023. ponovno je uspostavljena Županijska bibliobusna služba kada je u sklopu EU projekta „Za dobre vibre – čitaj libre!“ nabavljen novi bibliobus. U tijeku je realizacija novog EU projekta „Za dobre vibre i dalje čitaj libre!“ i nabavka bibliokombija – za teže dostupna naselja u Županiji i za područje Grada Splita koje nije pokriveno uslugama narodne knjižnice.
2025. godine Knjižnica pokreće projekt „Pedalama do priče” – besplatnu dostavu knjiga električnom biciklom, a sve kako bi olakšala pristup knjigama starijim članovima i onima s otežanim kretanjem.
Gradska knjižnica Marka Marulića Split danas djeluje na trinaest lokacija te uslugom pokretne knjižnice pokriva veći dio Splitsko-dalmatinske županije. Za daljnji razvoj potrebno je planirati novi reprezentativni prostor za Središnju knjižnicu koja je svojim fondom i programima prerasla postojeći prostor kao i širenje mreže u istočnim dijelovima grada (Sućidar, Mertojak, Sirobuja, Šine, Stobreč).
Knjižnica – kulturno središte grada
Paralelno sa širenjem mreže, Knjižnica širi i modernizira svoju djelatnost nudeći korisnicima nove usluge i sadržaje, uvodeći nove medije i tehnologije koje omogućavaju neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija. Proces informatizacije koji je započeo 1990. godine, kada se pristupilo kompjutorskoj obradi građe u programu CROLIST, nastavio se i dalje razvijati, tako da su danas svi odjeli međusobno umreženi, a uz pomoć programa ZAKI moguće je putem WEBPAC kataloga dobiti uvid u fondove i posudbu građe. Organiziranjem aktivnosti kojima nastoji zadovoljiti i kulturne potrebe svojih sugrađana, Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu potvrdila se kao nezaobilazan čimbenik u kulturi grada Splita.
25. kolovoza 2026.
Izvori i literatura
Arhiva Gradske knjižnice Marka Marulića Split.
Arhiva Slobodne Dalmacije (1951.–2026.).
Ćuković, Čedo. „Narodna knjižnica u Splitu otvorila dvije nove podružnice”. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 3–4 (1971), str. 192–194.
Desetljeće GKMM: 1998.–2008. / urednica Eli Pecotić. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića, 2009.
Dujmović, Dubravka. „Oni su stvarali splitsko knjižničarstvo”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 8 (2010), str. 55–82.
Kuić, Ivanka. „Gradska knjižnica Marka Marulića Split: 1951.–2022.” U: Uloga nove generacije knjižničara u razvoju knjižnica budućnosti: zbornik radova. Interdisciplinarni stručni skup „Uloga nove generacije knjižničara u razvoju knjižnica budućnosti”, Split, Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 22. studenoga 2021. / uredila Maruška Nardelli. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 2024., str. 5–39.
Matošić, Jerko. „Prvi počeci rada i kratak pregled razvoja Narodne knjižnice u Splitu”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 1 (1990), str. 47–51.
Mihanović, Vesna. „Otvorenje čitaonice narodne knjižnice u Splitu”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 2 (1991), str. 36.
Miolin, Gordana. „Počeci uvođenja računala i uspostavljanje baze podataka u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 3 (1994), str. 87–92.
Miolin, Gordana. „Kompjutorizacija knjižničnog poslovanja Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 6 (1999), str. 52–67.
Miolin, Gordana. „Šezdeset godina djelovanja Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu”. Glasnik Društva bibliotekara Split, 9 (2011), str. 80–89.
Morović, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, 1971.
Ribičić, Grozdana; Mihanović, Vesna. „Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu: 60 godina s djecom i mladima”. U: Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština: zbornik radova. Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 4. svibnja 2015. / 6. okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade; uredile Grozdana Ribičić, Vesna Mihanović. Split: Gradska knjižnica Marka Marulića, 2016., str. 127–129.
Vodič kroz knjižnice Grada Splita / urednica Gordana Miolin. Split: Društvo knjižničara u Splitu, 2008.
Mrežni izvori
Kuić, Ivanka. „Gradska knjižnica Marka Marulića Split: 1951.–2022.” Gradska knjižnica Marka Marulića Split. Dostupno na: https://gkmm.hr/wp-content/uploads/2025/05/1301-Gradska-knjiznica-Marka-Marulica-Split-1951.-%E2%80%93-2022.pdf (pristupljeno 25. kolovoza 2026.).
Ribičić, Grozdana; Mihanović, Vesna. „Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu: 60 godina s djecom i mladima”. Gradska knjižnica Marka Marulića Split. Dostupno na: https://gkmm.hr/djecja-knjiznica-i-nematerijalna-kulturna-bastina-zbornik-radova-6-okrugli-stol-o-zavicajnosti-u-knjigama-za-djecu-i-mlade/ (pristupljeno 25. kolovoza 2026.).
