Baseball se počeo igrati u Splitu 1918. godine

U prosincu 1918. godine mornari s američkih ratnih brodova počeli su igrati bejzbol na Starom placu. Ova nepoznata igra zainteresirala je Splićane…

Ovu atraktivnu i zanimljivu športsku igru donijeli su u Split američki mornari u prosincu 1918. godine. Nakon završetka I. svjetskog rata, u splitskoj luci bili su stacionirani ratni brodovi Francuske, Italije, Velike Britanije i SAD-a. Mornari s njihovih brodova izlazili su u grad tražeći zabavu i razonodu, a neki i razbibrigu u športskim aktivnostima. Tako su američki mornari s ratnih brodova Pitsburg i Olympia počeli na Starom placu (igralište Hajduka) igrati svoju omiljenu igru – bejzbol (baseball). Tijekom vremena mornari su svoje bejzbol utakmice znali odigrati i u predigri nogometnih utakmica koje bi Hajduk odigravao protiv britanskih mornara.

Splitski mladići brzo su prihvatili ovaj novi šport i počeli ga igrati po ledinama Splita. Bejzbol postaje sve popularniji pa se osnivaju tzv. ulični klubovi: Marjan, Baščun, Mosor, Slaven i dr. Pored uličnih klubova i dva postojeća splitska športska društva Hajduk i Borac osnivaju svoje bejzbol sekcije.
Veliki doprinos razvoju bejzbola u Splitu dao je zapovjednik savezničke mornarice s broda Olympia, američki admiral Philip Andrews. Bio je veliki zaljubljenik u šport, posebno bejzbol. Pomogao je darivanjem športske opreme novoosnovanim bejzbol klubovima, odnosno sekcijama, kako u Splitu tako u Omišu, Sinju i Imotskome. Interesantno je da je oprema za bejzbol, preko Y.M.C.A. (Kršćanska međunarodna humnitarna organizacija ), poslana i Građanskom u Zagreb, ali nema saznanja da se bejzbol u to vrijeme tamo igrao. Intenzivno igranje bejzbola trajalo je dok su američki brodovi boravili u splitskoj luci.
Nakon potpisivanja mirovnog ugovora u Rapallu 12. studenog 1920. američka flota, u travnju 1921. godine, napušta Split i time dolazi do stagnacije igranja bejzbola. Neki od zaljubljenika u bejzbol ponovno oživljavaju ovu igru na Spinutu 1934. Tako se 1934. godine rodio Baseball klub Krupa, prvi registrirani bejzbol klub u Kraljevini Jugoslaviji. Njegova aktivnost trajala je do 1941. kada se, nakon okupacije Splita od strane talijanske vojske i početka II. svjetskog rata, potpuno ugasila.
Nakon II. svjetskog rata u Splitu su mladići igrali tzv. benze što je bila iskrivljena verzija bejzbola. Ovu zanimljivu igru splitski mladići igrali su otprilike do 1958. kada se Split počeo naglo širiti i kada je bilo sve manje prikladnih ledina za igranje na benze.
Vinko Milas i Rajko Kraljević, profesori Škole učenika u privredi u Solinu, ponovno su 1972. pokrenuli bejzbol. Sjetivši se u jednom razgovoru da su kao djeca igrali benze u predjelu Splita zvanom Pojišan, svoje su učenike tijekom nastave tjelesnog odgoja upoznavali s bejzbolom. Ti učenici, zajedno sa svojim profesorima, osnovali su 1974. Baseball klub Salona koji je te iste godine svoje sjedište iz Solina preselio u Split.
Zaslugom Slovenca Karla Tavčara iz Trsta dolazi do suradnje s Talijanskim bejzbol savezom (FIBS) koji u sljedećih nekoliko godina intenzivno pomaže razvoj bejzbola u Splitu, odnosno bivšoj Jugoslaviji. Prva povijesna bejzbolaška utakmica odigrana je u Splitu 9. rujna 1978. između Baseball kluba Nada (bivša Salona) i Baseball kluba Ježice iz Ljubljane u kojoj su Splićani uvjerljivo pobijedili rezultatom 20:1.
Tako je započeo razvoj bejzbola u Jugoslaviji.
Učestali su međusobni susreti te su održana i dva turnira (u Ljubljani i Splitu) na temelju kojih je 1980. Nada proglašena prvim neslužbenim prvakom Jugoslavije u bejzbolu.
Na drugom neslužbenom prvenstvu Jugoslavije 1981. sudjelovali su klubovi: Ježica, Gunclje i Zajčki iz Ljubljane te Nada iz Splita. Prvenstvo je odigrano turnirski u dva dijela, a Nada je ponovno bila prvak Jugoslavije.
Ovi klubovi osnovali su radnu grupu nazvanu Nacionalna komisija koja se brinula o daljnjem razvoju bejzbola u Jugoslaviji. Nacionalna komisija je radila na organiziranju prvenstva Jugoslavije te je usvojila Pravilnik natjecanja.
Na prvenstvu Jugoslavije 1982. sudjeluju još dva kluba – Donat iz Zadra i Golovec iz Ljubljane.
Predstavnici Europske bejzbol federacije (CEB) na čelu s predsjednikom Brunom Beneckom, boravili su u Splitu i Beogradu od 5. do 8. prosinca 1982. gdje su vodili razgovore o daljnjem razvoju bejzbola u Jugoslaviji. U Beogradu je dogovorena suradnja s Jugoslavenskim olimpijskim komitetom. Razgovore je u ime Jugoslavenskog olimpijskog komiteta vodio glavni tajnik Časlav Veljić.
Povijesni datum za jugoslavenski bejzbol svakako je 1. srpnja 1983. kada je na kongresu Svjetske bejzbol federacije (IBAF, nekad AINBA), održanom u Anversu Jugoslavija primljena u članstvo. Kao predstavnik jugoslavenskih klubova na tom Kongresu je sudjelovao Danijel Seršić iz Splita koji je u Nacionalnoj komisiji bio zadužen za međunarodnu suradnju. Veliki doprinos, da Jugoslavija postane član AINBA-e, dao je predsjednik Talijanskog bejzbol saveza Bruno Beneck.
Tijekom 1983. osnivaju se klubovi Turbine u Karlovcu, Varaždin 1181 u Varaždinu kao i Baseball klub Zagreb.
Na sastanku svih jugoslavenskih bejzbol klubova održanom u Zagrebu 24. ožujka 1984. dogovoreno je da se Nacionalna komisija reorganizira na način da joj članovi postanu predstavnici svih bejzbol klubova u Jugoslaviji. Komisija je dobila naziv Nacionalna komisija za baseball i softball, sa sjedištem u Splitu. Za predsjednika je izabran Edo Deković, predsjednik Baseball kluba Nada.
Hrvatski baseball savez utemeljen je 1986. a službeno registriran 1989. sa sjedištem u Zagrebu.
Osim prvenstva Jugoslavije do 1991.g. igrana su i republička prvenstva Slovenije i Hrvatske.
Nakon što se Hrvatska osamostalila, prvo prvenstvo Hrvatske odigrano je 1992. godine, a momčad Nade osvojila je prvo mjesto i tako postala prvi prvak neovisne Hrvatske.
Kako bi se podigla kvaliteta bejzbola 1998. organizira se tzv. Interliga u kojoj osim hrvatskih, sudjeluju klubovi iz Slovenije, Mađarske i Srbije. Od hrvatskih klubova, u natjecanju Interlige najuspješnija je momčad Karlovca sa 5 naslova prvaka, zatim Zagreb sa 4, Split 2 i Varaždin s 1 naslovom.
Danas se bejzbol natjecanja u Hrvatskoj odigravaju u četiri kategorije od mladeži, kadeta, juniora do seniora.
Hrvatski klubovi i reprezentacija ostvarili su zavidne rezultate u Europi. Reprezentacija Hrvatske sudjeluje na međunarodnim natjecanjima prvenstva Europe od 1992. godine, a najbolji plasman bio je izvanredno 8 mjesto. Od 1992. godine počinju sudjelovati i hrvatski klubovi u CEB-a kupu, kao i drugim europskim natjecanjima. Veliko priznanje Hrvatska je dobila 2009. godine kada je grad Zagreb bio jedan od domaćina svjetskog prvenstva u bejzbolu. U ovoj zagrebačkoj grupi natjecali su se, uz Hrvatsku, Nikaragva, Japan i Velika Britanija. Hrvatska bejzbol reprezentacija bila je 18 na svijetu, što je svakako hvale vrijedno. Danas je bejzbol prepoznatljiv šport u Hrvatskoj, tako da su se pojavili novi klubovi u Čakovcu, Osijeku, Samoboru, Sisku, Šibeniku i Velikoj Gorici.

Literatura : Mladen Cukrov “Nima baluna do baseball baluna” Baseball klub Nada, Split 2009.

PRVACI HRVATSKE 1992 – 2013

1992 – NADA – Split
1993 – ZAGREB – Zagreb
1994 – OLIMPIJA – Karlovac
1995 – OLIMPIJA – Karlovac
1996 – ZAGREB – Zagreb
1997 – OLIMPIJA – Karlovac
1998 – OLIMPIJA – Karlovac
1999 – OLIMPIJA – Karlovac
2000 – KELTEKS (Bivša OLIMPIJA) – Karlovac
2001 – HAŠK – Zagreb
2002 – KELTEKS – Karlovac
2003 – KELTEKS – Karlovac
2004 – NADA – Split
2005 – NADA – Split
2006 – KELTEKS – Karlovac
2007 – KELTEKS – Karlovac
2008 – ZAGREB – Zagreb
2009 – OLIMPIJA – Karlovac
2010 – NADA – Split
2011 – ZAGREB – Zagreb
2012 – NADA – Split
2013 – OLIMPIJA – Karlovac

Mladen Cukrov

Detalj s utakmice “Krupe”: “stari” – “mladi”, Spinut 1935. Udarač je Josip-Bepo Radica, a hvatač Frane Viculin

Bejzbolaši Krupe. Snimka iz 1935. na Spinutu ispred crkvice Gospe od Spinuta. U tamnim dresovima igrači koji su igrali za stare, a u svjetlim igrači koji su igrali za mlade.
Stoje slijeva: Bogoslav Bavčević, Stanko Kaliterna, Živko Petrović, Vinko Reić, Relja Vlak, Arsen Senjanović, Miljenko Marčić, Jozo Lozić i Frane Viculin.
Čuče slijeva: Dušan Gusina, Josip- Bepo Radica, Marin Matošić, Nikica Koceić, Mate Viculin, Mile Kukoč, Ante Matošić-Mleci i Gojko Ivančić.
Leže slijeva: Božidar Kučić i Sergije Petrović

Nakon Hajduka na legendarnom Starom placu udomili su se, uz ragbijaše, bejbolaši splitske Nade. Detalj s utakmice protiv vječitih rivala iz Karlovca 2013. godine.

Mladen Sasso – rođen 1968.godine, legenda splitskog i hrvatskog bejzbola. Počeo je igrati za prvu momčad sa 15 godina daleke 1983. i još uvijek žari i pali na bejzbol terenima. Bio je i prvi profesionalac iz Hrvatske koji je 1993. igrao za Wien Bulldogs iz Beča. Svoju igračku karijeru oplemenio je nastupima za reprezentaciju Hrvatske na mjestu bacača (pitchera).

Hrvatska bejzbol reprezentacija je već prepoznata u Europi po dobrim igrama i rezultatima.