“One glance at a book and you hear the voice of another
person, perhaps someone dead for 1,000 years. To read is to
voyage through time.”

Carl Sagan

Ivana Štulić

“Često oslikavam pećine – jer one su moje uranjanje u zemlju, mračne ali s nimbusom svjetlosti, a ja, krv prirode – neumjerene i opasne pećine, talismani Zemlje gdje se spajaju stalaktiti, fosili i kamenje i gdje životinjice koje su lude od svoje zle prirode traže utočište. Pećine su moj pakao. Je li pećina, onako stalno snena sa svojim maglicama, uspomena ili čežnja? Nevjerojatna, zastrašujuća, ezoterična, zelenkasta od mulja vremena. U mračnoj pećini trepere obješeni slijepi miševi s krilima u obliku križa. Vidim dlakave i crne paukove. Uplašeni miševi i štakori trče po tlu i zidovima. Među kamenjem škorpion. Rakovi, jednaki još od prethistorije kroz umiranja i rađanja, izgledali bi kao prijeteće zvijeri kad bi bili veličine čovjeka. Stari žohari gmižu u sjeni. I sve sam to ja. Sve je otežalo od sna kada oslikavam pećinu ili ti o njoj pišem – vani u trku nadire desetak razuzdanih konja udarajući suhim kopitima o tamninu, a od trenja kopita oslobađa se iskričava radost: evo me, ja i pećina, u vremenu koje će nas izgnjiliti.”

Clarice Lispector,
Meduza

Rima Day

Šuma

svake subote ugostim šumu

skuham joj čaj
šutimo i pijemo

ponekad mi dopuže do nogu
pa se umiljava
lizne mi noge pa ruke

ponekad mijauče
penje se, trsi

svake subote ugostim šumu

skuham čaj
šutimo i pijemo

ponedjeljkom odrežem grane

Katerina Miletić,
Vježba poslušnosti

“Toplina narančastih plamenova davala mi je osjećaj sigurnosti. Naši drevni predci valjda su se slično osjećali dok su sjedili u špiljama, uz vatru čiji su ih plamenovi umirivali, barem na tren, jer su znali da ih štite od ledene studeni i ralja divljih životinja.”

Haruki Murakami,
Grad i njegove neizvjesne zidine

INDIJSKA
(PANTONE P 50-15 C)

Indijska crvena smatra se jednim od najstarijih pigmenata i može se naći na špiljskim crtežima starim 40 000 godina. Zemljani je to pigment, sitno samljeveni hematit koji je crvenkast zbog željeznog oksida.
Za razliku od žutih i smeđih zemljanih boja, ova u svojoj kemijskoj strukturi ne sadrži vodu pa daje punu i jaku boju. Od 18. st. proizvodi se kemijskim putem.
Sliči na kraplak, ali je boja više smeđa. Indijska crvena je boja hrđe.

Diana Sokolić,
O bojama