“The house was quiet and the world was calm. The reader became the book; and summer night was like the conscious being of the book.”

Wallace Stevens

David Ambarzjuman

“(…) zaobiđu ružičasto stablo, još mu kora nije posve dozorila, pa drveće crvenih, zaobljenih krošanja; dječaku izgledaju poput starica koje hodaju nizbrdo s plamenim košarama na glavi; u svakoj je, pomisli dječak, moglo biti jedno malo zgusnuto sunce.”

Damir Karakaš,
Sunčanik

Nicolas Party

MUZEJ PAPRA

U muzeju papra
umjesto ulaznice trebaš
kihnuti jako glasno.

U njemu su slike sviju koje
si uspio razljutiti strasno,
ili barem zapapriti im dan.

Zato muzej može biti
sitan, jedva vidljiv, ali može
biti i veći od Louvrea.

Najljepše je kada te uopće ne
puštaju unutra jer se nitko na te
ne ljuti. Tada uzalud kišeš.

Vladimir Martinovski,
Turbulencije

“Igra je način na koji djeca uče. Umjetnost je način na koji se odrasli igraju.”

Brian Eno, Bette Adriaanse,
Zašto umjetnost: nedovršena teorija

EGIPATSKA PLAVA
(PANTONE 641 C)

Egipatska plava prvi je umjetno napravljeni pigment. I dok mnoge zapadne kulture nisu uopće imale riječ za plavu boju, za stare Egipćane je ona predstavljala nebo, rijeku Nil. Božanstvo Amun-Ra bilo je često prikazano plavog lica ili kose. Smatralo se da plava boja donosi prosperitet i tjera zlo, pa su Egipćani nosili plave perle kao talisman. Oko 2500. godine pr. n. e., žarenjem bakra i još nekih sastojaka, napravljena je boja koja se potom oblikovala u kuglice. I danas tu boju možemo vidjeti na egipatskoj plastici. Boja je svježa i jaka kao da je upravo nanijeta.

S vremenom se receptura zagubila pa se dobivanje plavog pigmenta svelo samo na ono od mljevenja preskupog lapisa lazulija.

Diana Sokolić,
O bojama