Bit će to večer susreta domovine i iseljene Hrvatske, večer riječi koje su desetljećima povezivale kontinent s kontinentom, generaciju s generacijom, i srce s korijenima.

Časopis koji je nastao iz potrebe za istinom
Pedesetih godina prošlog stoljeća skupina hrvatskih emigranata u Buenos Airesu, daleko od domovine, ali duboko uronjena u njezinu povijest i identitet, došla je do čvrstog uvjerenja kako je potrebno osnovati tiskovno glasilo koje će na jednom od svjetskih jezika pružiti autentičan prikaz hrvatskoga naroda — njegove bogate povijesti, kulture i njegove legitimne težnje za životom u vlastitoj, neovisnoj državi.
Ta ideja nije bila samo izdavački pothvat. Bila je to misija. Godine 1960. objavljen je prvi broj tromjesečnog časopisa Studia Croatica na španjolskom jeziku. Od tada pa sve do danas časopis je objavio tisuće stranica u tiskanom obliku i različitim elektroničkim formatima, potvrđujući svoju trajnu i nezamjenjivu ulogu u promicanju hrvatske misli, kulturne baštine i nacionalne svijesti među Hrvatima diljem svijeta. Studia Croatica postala je most između Hrvatske i Argentine, između prošlosti i sadašnjosti, između iseljeništva i domovine.

Danas časopis uređuju magistar Joza Vrljičak i doktorica Adriana Smajić.
Urednici koji žive poslanje časopisa

Joza Vrljičak rođen je 1947. godine u Buenos Airesu. Ekonomist, informatičar i prevoditelj, čovjek široke naobrazbe i snažne povezanosti s hrvatskom kulturom. Studirao je na Université de Montréal – Loyola College te na Concordia University u Kanadi. Govori španjolski, hrvatski, engleski i francuski jezik. Tijekom desetljeća često posjećuje Hrvatsku i održava živu vezu s brojnim intelektualcima i kulturnim djelatnicima. Bio je dopredsjednik Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u Argentini te član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske od 2013. do 2017. godine.
Glavni je urednik časopisa Studia Croatica od 1994. godine, a od 2015. tu odgovornu i časnu zadaću dijeli s Adrianom Smajić.

Adriana Smajić rođena je 1973. godine u Argentini, u pokrajini Santa Fe, u mjestu Chovet. Diplomirala je pravo na Nacionalnom sveučilištu u Rosariju, gdje je završila i poslijediplomski studij javnog bilježništva.
Od 2004. godine živi u Buenos Airesu, gdje radi kao odvjetnica na pravnim predmetima vezanima uz Hrvatsku i hrvatsku zajednicu. Od 2005. djeluje kao sudski tumač, a njezin profesionalni i osobni rad duboko je povezan s hrvatskim identitetom u iseljeništvu. Sudjelovala je u prvom prijevodu književnog djela Zlatarovo zlato autora August Šenoa na španjolski jezik, čime je hrvatsku književnu baštinu približila hispanskom govornom području. Posljednjih godina intenzivno se posvećuje prevođenju dokumentacije za hrvatsko državljanstvo te pruža stručnu podršku Hrvatima diljem Argentine. Prevodi simultano i konsekutivno na susretima hrvatskih zajednica u Južnoj Americi te tijekom službenih posjeta, uključujući delegacije ministara i predsjednika Republike Hrvatske.
Bila je tajnica Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga u Argentini, a od 2015. godine, zajedno s Jozom Vrljičkom, predvodi uredništvo časopisa Studia Croatica.

Posebno obraćanje iz Španjolske
Na predstavljanju ćemo o časopisu čuti i snimljen govor prof. dr. sc. Francisca Javiera Juez Gálveza, dopisnog člana V. razreda za filološke znanosti, sveučilišnog profesora na Sveučilištu Complutense u Madridu. Profesor Juez Gálvez književni je prevoditelj i sudski tumač za latinski te sve južnoslavenske
jezike. Istaknuti je ibero-slavist, dobitnik više međunarodnih priznanja za znanstveni rad te dugogodišnji promicatelj hrvatske književne i kulturne baštine u hispanskom svijetu. U splitskim kulturnim krugovima je poznat jer je bio povjerenik izložbe ‘’Marko Marulić y la Europa humanista“, najveće svjetske izložbe
posvećene Marku Maruliću, održane u Španjolskoj nacionalnoj knjižnici u Madridu 2002. godine.

Kad daljina postane blizina

Predstavljanje u Splitu nije tek protokolarni događaj. To je dolazak jednog časopisa kući, u zemlju o kojoj je pisao, koju je branio perom i čuvao u riječima kroz desetljeća kada je to bilo najpotrebnije. U prostoru Gradske knjižnice Marka Marulića, grada koji nosi baštinu humanističke i književne tradicije, imat ćemo prigodu susresti se s urednicima, čuti svjedočanstva o nastanku i razvoju časopisa, razgovarati o ulozi hrvatskoga iseljeništva te promišljati o budućnosti hrvatske kulture u globalnom kontekstu. Pozivamo sve ljubitelje hrvatske povijesti, kulture i pisane riječi, članove akademske zajednice, studente, predstavnike udruga i sve zainteresirane građane da nam se pridruže.
Dođite i budite dio večeri koja spaja kontinente, večeri u kojoj će Split zagrliti Buenos Aires, a riječi ponovno potvrditi snagu zajedništva.