Izložba „Marko Marulić 500″ i projekcija filma „Stella maris Dalmacije – manifestacija Dani Marka Marulića – otok Šolta, neispričana priča.
Dodaj u kalendar
U suradnji Društva hrvatskih književnika, Gradske knjižnice Marka Marulića Split i TZ Općine Šolta, u godini Marka Marulića realizira se prigodna manifestacija Dani Marka Marulića – otok Šolta, neispričana priča…
U Grohotama, u prostoru Bratske kuće, 4. srpnja 2024. u 20:30 sati, ravnateljica GKMM Split otvorit će izložbu „Marko Marulić 500″ postavljenu u prostoru Knjižnice Grohote. Izložba predstavlja njegov život, djela i utjecaj na razvoj kulture u Hrvatskoj i šire.
Posjetitelji će imati priliku sagledati Marulićevu složenu ličnost, njegovu viziju svijeta te razumjeti kako je njegovo naslijeđe i danas relevantno za suvremenu književnost i intelektualnu scenu. Izložba će biti otvorena do 28. kolovoza 2024.
Predsjednica DHK, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek održat će predavanje o Marku Maruliću i predstaviti filmski projekt „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“. Slijedi projekcija znanstveno-obrazovnog filma „Stella maris Dalmacije”.
Film „Stella maris Dalmacije I. dio” prikazuje štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Hvarskoj biskupiji od srednjeg vijeka preko renesanse do današnjih dana. U snimkama su predstavljena znamenita marijanska svetišta, te antologijski odabir djela iz teološke, književne, likovne i glazbene baštine posvećene Gospi.
U filmu su snimljeni kameni spomenici na čast Bogorodici iz vremena hrvatskih vladara, te rijetke knjige i rukopisi: Marka Marulića, Frane Božičevića Natalisa, Ivana Lucića, Koriolana Ćipika, Petra Lucića Trogiranina, Ivana Lulića, Mateja Albertija Matulića, Dominika Armanova, Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Hortenzija Brtučevića, potom: Lovre Grizogona, Andrije Vitaljića, Bone Razmilovića, Filipa Grabovca, Andrije Kačića-Miošića, Petra Kneževića, Mateja Čulića, kao i najstarijeg Splitskog evanđelistara (580.-600. god.) i Trogirskog evanđelistara (11. do 13.st.). Film nas upoznaje i s likovnim djelima srednjovjekovnih majstora Radovana i Andrije Buvine, te Blaža Jurjeva Trogiranina, Ivana Duknovića, Andrije Alešija, Nikole Firentinca, Girolama de Santa Crocea, Jacopa Tintoretta, Benedetta Diane, Antonija Molinariusa, Mateja Pončuna i drugih. U glazbenim snimkama prisutna je tradicija koralnog pjevanja i specifičnog glagoljaškog pjevanja očuvanog u pučkoj tradiciji. (Produkcija: Udruga Prosoli – Sveta glazba).
