UTORAK, 18. VELJAČE 2014.

Mačka u književnosti

Mačke u starom Egiptu ne bijahu lijene i snene. Božica Bastet bijaše čuvarica velikih hambara, važna, snažna i svakog poštovanja vrijedna. Spominju je i grčki filozofi, dok je u književnosti nema.
Važna je bila Francescu Petrarci za kojeg kažu da je svoju mačku volio poput ljubljene. Torquato Tasso je o mački napisao jedan od svojih najljepših soneta.
Bajke i priče braće Grimm, Charlesa Perraulta i Lewis Carroll duhovni su bastioni ugrađeni u djetinjstva svih generacija, pa i ove današnje – virtualne.
Priče o Alicinom putovanju u čudesan svijet postale su klasici dječje književnosti. Simbol su “putovanja u nepoznato”, začetak književne fantastike koja je mačku ustoličila kao veoma čest književni lik. Borave često i u basnama koje ne mogu bez moralne pouke i uporno žele svijet učiniti mudrijim i boljim.
Književni lik mačka koji je crn u književnosti je čest. Najpoznatiji je onaj E.A.Poa. Jednako poznat i u književnosti veoma važan je mačak Behemont iz Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita.
Mačak Vasilij je iz knjige “Ponedjeljak počinje u subotu” braće Strugacki.
Francis  je glavni lik romana Felidae Akifa Pirinccija, pravdoljubiv i inteligentan traga za serijskim ubojicom koji ubija u mačjem svijetu.
U hrvatskoj književnosti August Cesarec piše sablasnu pjesmu Crna mačka u buri.
Mačka je često prisutan lik u suvremenoj književnosti. U pjesništvu je najzastupljenija, dio je pjesničkog opusa mnogih književnih klasika.
Charles Baudelaire je mačku opjevao u Cvjetovima zla,T. S. Eliot napisao je slavnog Starog mačka, James Joyce priču Mačak i vrag, G. Grass novelu Mačak i miš, Stephen King Groblje kućnih ljubimaca.
Dobitnice Nobelove nagrade za književnost Doris Lessing i Wislawa Szymborska pišu o mačkama koje su im se ušuljale u život i osvojile im srca. U zbirci pjesama Wislawe Szymborske Radost pisanja objavljena je jedna od najdirljivijih i najboljih pjesama o mački. To je pjesma Mačka u pustom stanu.
U hrvatskoj književnosti “mačjeg stihovlja” ima mnogo.
Opjevali su je Vesna Parun, Luko Paljetak, Zvonimir Golob, Ivan Slamnig, Predrag Raos, Vlado Vlaisavljević, Ante Armanini, Branko Maleš, Milan Milišić, Jakša Fiamengo  i dr.
Izložba sadrži reprodukcije ilustracija umjetnice Nives Čičin – Šain i može se pogledati do 4. ožujka 2014.