Dugo-mrtvi

Dugo-mrtvi:

vi ste neka određena svjetlost

u zalasku nedjelje; najviše jednom, u lipnju.

Neki čeznutljivi prijevoj

u pokretu trave na vjetru. Sretno

nepogođeni ton nekog tko pjeva na cesti.

*

Dugo-mrtvi:

vas tako lako gube skoro-mrtvi.

Tako su vam blizu

da vas ne vide. Još

minutu neznani, zaboravljeni

u dalekoj sobi, od svitanja. Onda

najbliži, u trenu kad se otvore vrata.

Vi se sudarite i na topli dodir svojih tijela

nespretno smiješite.

*

Skoro-mrtvi:

u podne pjevale su ptice

u živici na rubu pogleda.

Gazio sam u to more. Gledali ste

vi i dugo-mrtvi, svatko iz svojeg pupoljka.

U čudu, kao utihnule ptice, pratili

moje ruke koje beru rumeniku.

Ja vas volim kao livade.

(G. Čolakhodžić, Dvorišna vrata Zemlje, 2024.)

U „Poeziji na katu“ ugostit ćemo nagrađivanog pjesnika i prevoditelja Gorana Čolakhodžića. U njegovu su pjesništvu prostor i pamćenje važna uporišta: od intimnog i konkretnog prostora vrta i dvorišta do grada i, naposljetku, Zemlje kao najšireg prostora ljudskog iskustva, što sugestivno potvrđuju i naslovi njegovih zbirki – Na kraju taj vrt, Pred gradom su kosci i Dvorišna vrata Zemlje. Njegove pjesme odlikuju precizan i suzdržan izraz, osjetljivost za detalj i atmosferu te sposobnost da iz naizgled malih, osobnih prizora otvore širi prostor sjećanja, vremena i prolaznosti.

U glazbenom dijelu programa predstavit će nam se flautistica Doroteja Hegeduš, koja će izvesti kompoziciju Niccola Paganinija Caprice No. 24, Opus 1 (za flautu aranžirao Jules Herman).

Poezija na katu povremeni je program u kojem predstavljamo suvremeno pjesništvo. Program se odvija u Knjižnici Dalmatina, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i u suradnji s Glazbenim odjelom Umjetničke akademije u Splitu.

Goran Čolakhodžić (Zagreb, 1990.) književni je prevoditelj i pjesnik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i rumunjski jezik i književnost. Prva mu je, tada još rukopisna zbirka poezije nagrađena „Goranom za mlade pjesnike”, a ista je knjiga 2017. osvojila i nagradu „Mostovi Struge” festivala Struške večeri poezije (Sj. Makedonija) za najbolji debi autora do 35 godina. Godine 2018. dobio je nagradu „SFera” zagrebačkog SFerakona za najbolju minijaturu u žanru znanstvena fantastika/spekulativna fikcija objavljenu prethodne godine (kratka priča „Sredstva proizvodnje”). Njegova treća zbirka poezije uvrštena je u nekoliko užih izbora za značajne hrvatske i srpske književne nagrade. Jedan je od hrvatskih predstavnika u europskoj pjesničkoj platformi Versopolis. Gostovao je na više stranih pjesničkih festivala, a pjesme su mu prevedene na desetak jezika; prva mu je zbirka u cjelini prevedena na makedonski, a prijevod treće na ukrajinski samo što nije izašao. Poeziju je objavljivao u više hrvatskih i stranih časopisa i na portalima. Prevodi književnost s engleskog, rumunjskog te na rumunjski, samostalno i u suradnji s drugim prevoditeljima. Član je programskog odbora „Goranova proljeća” od 2017. Dugogodišnji je suradnik Društva za promicanje književnosti na novim medijima, kao jedan od urednika portala Besplatne elektroničke knjige (od 2022. samo na prijevodnim naslovima). Član je Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Objavio je zbirke pjesama: Na kraju taj vrt (SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2015.), Pred gradom su kosci (HDP, Zagreb, 2018.), Dvorišna vrata Zemlje (Raštan izdavaštvo, Beograd, 2022.; V.B.Z., Zagreb, 2024.).

Doroteja Hegeduš flautistica je iz Međimurja i studentica Umjetničke akademije u Splitu u klasi profesora Marka Zupana. Dobitnica je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a svoje je znanje i vještine usavršavala na seminarima kod istaknutih flautista. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim projektima, među kojima se ističu orkestralni projekt „Fames“ u Makedoniji i projekt „Talent to Excellence – Becoming a Musician“ u Nizozemskoj. Nastupala je i sa Splitskim orkestrom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu.

Nada Topić (Split, 1977.) knjižničarka, književnica i znanstvenica. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na Sveučilištu u Zadru je doktorirala u području informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autorica je više stručnih i znanstvenih radova iz područja knjižničarstva, povijesti knjige i čitanja te desetak knjiga poezije i proze. Pojedine su joj pjesme i priče prevedene na engleski, njemački, poljski, rumunjski, bugarski, španjolski i grčki jezik. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim književnim festivalima.