Petak, 24. svibnja 2019. u 18:30, dvorana 1 Središnje knjižnice

Dani talijanske kulture: Snježana Čeh Smodlaka: Caravaggio – zloglasni genij talijanskog baroka, predavanje u suradnji s udrugom Dante Alighieri

Naša sugrađanka, dr. Snježana Smodlaka Čeh diplomirala je na Filozofskom Fakultetu u Zadru i magistrirala iz Romanske filologije na Sveučilištu u Zagrebu; u SAD je magistrirala talijansku književnost i doktorirala s tezom iz talijanske barokne književnosti na Rutgers Univerzitetu u New Jerseyu. Sudjelovala je na međunarodnim kongresima u Splitu, Zagrebu, Beogradu, New Yorku, Baltimoru, Harrisburgu, Rochesteru, Buffallu, Montrealu, Torontu, Parizu, Bonnu, Salzburgu, Oviedu, Bariju, Urbinu, Napulju, Brescii, i nekoliko puta u Perugi, Pittsburgu, Bostonu, Hartfordu i Budimpešti. Posljednjih petnaestak godina njezin se znanstveni interes proširio na proučavanje talijanske umjetnosti.

Caravaggio Michelangelo Merisi da, talijanski slikar (Caravaggio kraj Bergama, 1571 ? Porto Ercole, 18. VI. 1610). Učio u Milanu; od 1590. djelovao u Rimu. Već u svojim prvim slikama prekida s manirizmom. Naturalističkim realizmom slikao likove iz svakidašnjega života (Kartaši; Gatanje). Često slika polufiguru s mrtvom prirodom i mrtvu prirodu kao samostalnu temu (Bakho; Košara s voćem). U ranim djelima pretežito rješava pojedinačni lik u prostoru; pri mekom svjetlu blago modelira volumene; služi se jakim bojama, naturalistički slika detalje. Najvrjednija djela zrele faze slike su u kapeli Contarelli u crkvi S. Luigi dei Francesi u Rimu (Krist poziva sv. Matiju; Martirij sv. Matije). Na tim slikama svjetlo postaje glavna sastavnica kompozicije; povezuje i ističe dramatičnu akciju i koloristički sjedinjuje plohu; radnju smješta u sumračne podrumske prostorije (tzv. podrumska rasvjeta). Oko 1600. za crkvu Sta Maria del Popolo radio je Obraćenje sv. Pavla i Martirij sv. Petra. Zbog razbojstva pobjegao je u Napulj, potom na Maltu, gdje je naslikao nekoliko sakralnih kompozicija i portreta; u njima jače naglašava ulogu svjetla, koje u snažnim mlazovima pada na sliku i daje likovima osobitu plastičnost (Pogubljenje sv. Ivana). Utjecao na mnoge talijanske slikare te na P. P. Rubensa, Rembrandta i D. Vel?squeza.

Preuzeto s: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10758