Judita („Libar Marka Marula Splićanina, u kom se uzdarži historija svete udovice Judit u versih hrvacki složena“) je najveće i najljepše Marulićevo hrvatsko pjesničko ostvarenje, prvi nacionalni ep ispjevan na hrvatskom jeziku, napisan 22. aprila 1501. godine, a objavljen u Veneciji 1521. godine. Smatra se kapitalnim djelom hrvatske književnosti. To je prvi autorski ep, prvo pjesničko djelo ispjevano dvostruko rimovanim dvanaestercima, stihovima koji se oslanjaju na izvornu hrvatsku pjesničku tradiciju. Temelji se na biblijskoj priči o Juditi,  hrabroj udovici koja žrtvuje osobnu dobrobit za spas svog naroda. Ep je oblikovan u šest pjevanja  i alegorijski opisuje tursku opsadu Splita koja se zbivala za Marulićeva  života. Namijenjen puku, bio je iznimno popularan i rado čitan među autorovim suvremenicima i sugrađanima. Prethodio je bogatoj umjetničkoj tradiciji hrvatskih književnih klasika kojoj pripadaju Zoranić, Baraković, Gundulić, Vitezović, Mažuranić, Šenoa, Matoš, Ujević, Krleža, Goran… Stoljećima je bio poticajan i hrvatskim glumcima, redateljima, slikarima i glazbenicima pa je po predlošku Marulićeve Judite nastalo mnoštvo značajnih hrvatskih poetskih, proznih, dramskih, likovnih i glazbenih djela. Marulićeva Judita do danas je ostala simbolom hrvatskog pjesništva i zaštitnim znakom hrvatskog jezika i književnosti osiguravši svom autoru trajnu slavu i naziv „otac hrvatske književnosti“.

Izložba postavljena povodom Dana hrvatske knjige, 22. travnja te 500. obljetnice prvog djela na hrvatsome jeziku. Prikazuje sva najvažnija hrvatska izdanja Marulićeve Judite te književne, scenske i glazbene interpretacije Judite iz fonda Knjižnice (Zavičajna zbirka i Odjel za odrasle).