Devedeseti rođendan Meštrovićeva Marulića
Prigodom komemoriranja 400. obljetnice Marulićeve smrti splitska je Općina na sjednici (10. srpnja 1924.) usvojila odluku da se pjesniku podigne spomenik “remekdjelo našega slavnog umjetnika Ivana Meštrovića koji ga u znak ljubavi velikodušno poklanja gradu Splitu”. Tom prilikom ustrojen je i poseban odbor kojemu je za predsjednika izabran gradonačelnik dr. Ivo Tartaglia, a za tajnika Don Frane Bulić tada upravitelj Arheološkog muzeja i konzervator spomenika.
Nakon što su prikupljena novčana sredstva doprinosima splitske i zagrebačke Općine te brojnih domoljubnih pojedinaca, društava i ustanova, lijevanje brončanog kipa povjereno je Akademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Taj je rad bio dovršen u prosincu 1924, a u veljači 1925. kip je preko Sušaka dopremljen u Split parobrodom. Meštrović je držao da ga valja postaviti na nekoj javnoj površini izvan Dioklecijanove palače te je predložio veoma posjećeni i Splićanima omiljeni Voćni trg (tada Trg 9. novembra 1882, danas Trg braće Radić).
Potkraj svibnja 1925. ispred palače Milesi postavljeno je postolje od kamena-modraca po nacrtu arhitekta Josipa Kodla. Na postamentu je s prednje strane bilo uklesano: Marko Marulić 1450-1524, a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. U temelje postolja položena je olovna kutija s pergamenom na kojoj je ispisano:
»Prigodom proslave 400 godišnjice smrti Splitskoga pjesnika Marka Marulića rođena 1450, umrla godine 1524, Odbor za ovu proslavu, među ostalim svečanostima, odlučio je, da mu se podigne spomenik u Splitu na Trgu 9. novembra l882. ispred palače nekadašnje patricijske obitelji Milesi. Za ovu svrhu dalmatinski umjetnik Ivan Meštrović poklonio je model kipa, koji je u broncu bio saliven u Zagrebu. Troškovi za kip i podnožje bili su podmireni doprinosom Općine grada Splita i onima sakupljenim ponajviše u gradu Splitu te doprinosom Poglavarstva Kr. slobodnoga grada Zagreba. Postament je od domaćega kamena-modraca bio izrađen od Splitske Tvrtke Voltolini-Fabris. Spomenik će biti otkriven ljeti godine 1925. Odbor je zaključio, da ova izjava, bude prepisana na pergamentu te u olovnoj kutiji bude postavljena ispod donjega kamena postamenta na vječnu uspomenu. Split, 27. maja 1925.
Za Odbor: Predsjednik dr. Ivo Tartaglia v. r.
Tajnik Don Frano Bulić v. r.
Svečano otkrivanje Meštrovićeva spomenika Marka Marulića 26. srpnja 1925.
Svečano otkrivanje spomenika uslijedilo je 26. srpnja 1925, u devet sati ujutro u sklopu trodnevnih svečanosti u povodu otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. U prisustvu mnoštva građana, predstavnika vlasti, udruženja, društava te više glazba iz grada i okolice, opširan uvodni govor održao je don Frane Bulić, a za njim i dr. Tartaglia koji je ujedno skinuo zavjesu. Oduševljeno mnoštvo je klicalo, a članovi Društva Guslar otpjevali su kantatu Josipa Hatzea skladanu na Hektorovićeve stihove. Uslijedilo je polaganje vijenaca. Prvi je uz kraće slovo položio admiral Dragutin Prica kao izaslanik Kralja Aleksandra I. Slijedili su vijenci: Velikog župana Splita, Velikog župana Dubrovnika, Općine Split, Zagrebačkog Sveučilišta (položio prof. dr. Grga Novak), Jugoslavenske Akademije u Zagrebu i Matice Hrvatske (položio Mgr. Bulić), Prosvjetnog Odjeljenja, Općine Dubrovnik, Općine Trogir, Općine Starigrad, Arheološkog muzeja, Narodnog Pozorišta, Sokola, Jadranske Straže, Jugoslovenske Matice, Hrvatskog Katoličkog Saveza, Orjune-Split, Pjevačkog društva sv. Cecilije, Hrvatskih narodnih omladinaca, Učitelja Mladinov sa Šolte od poljskog cvijeća iz Nečujma gdje je Marulić boravio. Poslije polaganja vijenaca još su govorili u ime Vlade ministri Ante Radojević i dr. Ivan Krajač.
Napominjem da su Talijani za vrijeme okupacije Splita 1941.-1943. Marulićevo ime na prednjoj strani postamenta prekrstili u Marco Marulo, a natpis na stražnjoj strani “Ivan Meštrović svoje djelo poklonio” potpuno izbrisali. Poslije rata u Socijalističkoj Jugoslaviji obnovljen je natpisMarko Marulić, ali ne i spomen Meštrovića na poleđini, već su na tom mjestu umetnuti stihovi Ujevićeve pjesme Oproštaj.
