Promocija knjige Mikija Bratanića, Otok u plamenu
7.10.2021.
Ova vrlo zanimljiva knjiga ima tri tematske okosnice: – paljenje mjesta Vrbanj i Dol, te granatiranje Vrboske od strane talijanskih fašista 3. siječnja 1943. i […]
Ova vrlo zanimljiva knjiga ima tri tematske okosnice:
– paljenje mjesta Vrbanj i Dol, te granatiranje Vrboske od strane talijanskih fašista 3. siječnja 1943. i velika humanitarna kriza koja je nastala u tom trenutku;
– osnivanje “Odbora za prikupljanje pomoći postradalima na otoku Hvaru” u Zagrebu, koji je pokrenuo najveću humanitarnu pomoć u povijesti otoka Hvara;
– potpuna deportacija Sućurja, ali i stanovnika drugih mjesta koje su njemački nacisti zarobili i poslali na prisilan rad u Slavoniju.
Najvrjednija komponenta knjige zasigurno je objavljena sačuvana dokumentacija o radu “Odbora za prikupljanje pomoći postradalima na otoku Hvaru” iz koje se vidi ozbiljnost humanitarne krize, ali i veličina humanitarne pomoći koja je pomagala kako stradalima od fašističkog, tako i stradalima od nacističkog terora.
Ne postoji mjesto na otoku Hvaru koje nije na neki način uključeno u ovu veliku otočnu priču.
Gotovo iz svakoga mjesta Nijemci su zarobili mještane, a oni su se kasnije pismeno obraćali “Odboru” za pomoć, s molbama za osnovne životne potrepštine. Svi ti zahtjevi poimenično su sačuvani.
Sačuvane su i sve financijske uplate pojedinaca i institucija. Tako među ostalima postoji uplata grada Vukovara koji se priključio pomoći otoku Hvaru.
Iz pisama župnika, ali i iz zapisa drugih sudionika, razvidno je koliko je ljudima teško bilo u tim trenucima kada su doslovno ostali bez ičega, te koliku su štetu pretrpjeli, ako se to uopće može izmjeriti.
Autor u knjizi prikazuje i ulogu jugoslavenske komunističke komponente kako u samim događanjima tako i u kasnijoj percepciji javnosti o zbivanjima i sudionicima tih zbivanja.
Zanimljivo je kako se o ovim događajima u hvarskoj javnosti nije nikad govorilo, a ovo je prva knjiga koja samostalno obrađuje tu tematiku.
Vrbanj nije nikada ni na koji način obilježavao 3. siječnja, dan najveće tragedije u povijesti mjesta. To je slično kao da Vukovar ne obilježava 18. studenoga, dodaje autor Miki Bratanić nakon uložena mnogo truda i vremena kako bi na temelju dokumentacije uobličio ovu vrlo vrijednu priču – priču koja će obogatiti poznavanje naše vlastite povijesti i života naših predaka.
Potporu tiskanju ove knjige dale su se sve jedinice lokalne hvarske samouprave, općine Jelsa i Sućuraj, gradovi Stari Grad i Hvar, te Splitsko-dalmatinska županija.