Male tajne roditeljstva: Ina Reić Ercegova, Gaming i društvene mreže kao članovi obitelji
12.11.2020.


Klub trudnica i roditelja Split nastavlja s ciklusom besplatnih predavanja splitskih stručnjaka o pozitivnom i odgovornom roditeljstvu, ali zbog epidemiološke situacije, uz novi način provedbe ONLINE, […]
Klub trudnica i roditelja Split nastavlja s ciklusom besplatnih predavanja splitskih stručnjaka o pozitivnom i odgovornom roditeljstvu, ali zbog epidemiološke situacije, uz novi način provedbe ONLINE, preko web platforme Zoom. Broj sudionika je ograničen, a za svako predavanje se potrebno prethodno upisati preko e-maila maletajneroditeljstva@gmail.com na kojem će se dobiti upute o sudjelovanju i pozivnicu za predavanje.
prof. dr. sc. Ina Reić Ercegovac, Gaming i društvene mreže kao članovi obitelji
Mediji su odavno jedinstven i vrlo važan kontekst razvoja djece i mladih, a s ubrzanim razvojem novih tehnologija, zauzimaju sve važnije mjesto u njihovom svakodnevnom životu. Počevši od crtanih filmova koji se konzumiraju putem televizora, računala ili pametnih telefona u najranijem djetinjstvu, preko gaminga do YouTubea, Snapchata ili Instagrama koji su adolescentima postali neizostavan dio svakodnevnice. Znanstveno je dokazano da upotreba medija i digitalnih tehnologija može pospješiti razvoj niza kognitivnih ili psihomotornih sposobnosti kod djece i mladih. Također, mediji mogu olakšati učenje, omogućiti trenutnu dostupnost niza informacija, potaknuti interes za učenje nekih sadržaja, osigurati izbor različitih sadržaja za učenje, omogućiti povezanost i besplatnu komunikaciju s fizički udaljenim osobama i sl. Brojne su pozitivne strane koje mediji i digitalne tehnologije donose svim generacijama. No, postavlja se pitanje koriste li djeca i adolescenti medije i tehnologije optimalno? Koliki je udio korisnih sadržaja u ukupnom vremenu koje djeca i adolescenti provode uz medije i digitalne tehnologije? Prati li svakodnevnu uporabu medija dovoljna razina medijske kompetentnosti, uključujući kritičku medijsku pismenost? Praksa pokazuje da je odgovor vjerojatno ne te da je potrebno mnogo bolje promišljati načine kako kod djece i mladih razvijati medijsku kompetentnost. Naime, pored brojnih prednosti, nekritičnu upotrebu medija, medijskih sadržaja i općenito digitalnih tehnologija u smislu vremena (mijenja se u funkciji dobi djeteta) i vrste sadržaja prati niz rizika u svim razvojnim razdobljima. Od negativnih učinaka na fizičko zdravlje (osjetni sustav, specifične skupine neuroloških oboljenja, pretilost i sl.) do onih na mentalno zdravlje (virtualni život, samopoimanje, emocionalne i socijalne kompetencije i dr.), mediji mogu biti izrazito rizični čimbenici o čemu valja odgovorno i sustavno promišljati. Stoga je važno i korisno prihvatiti suvremene medije kao važan element djetetovog i adolescentovog mikrosustava, razvijati medijsku kompetentnost djece i mladih te educirati roditelje, odgojitelje i učitelje za aktivno sudjelovanje u razvijanju medijske kompetentnosti.